RAD SA STROJEVIMA I UREĐAJIMA S POVEĆANIM OPASNOSTIMA
Rad sa strojevima i uređajima s povećanim opasnostima uvelike ugrožava zaposlenika ako nisu ispunjeni zahtjevi koje nameće zaštita na radu (osnovna i posebna pravila zaštite na radu). Cilj je djelovati preventivno i ukloniti sve identificirane opasnosti (u procjeni opasnosti) kako se one ne bi pojavile tokom rada.
Oruđem se smatraju postrojenja, strojevi, uređaji, sredstva za prijenos tereta i mehanizirani ručni alat. Oruđe se u prostoru mora postaviti tako da pokretno oruđe ili njegovi dijelovi ne stvaraju opasna mjesta s čvrstim ili pokretnim dijelovima u zgradi, izvan zgrade ili u blizini glavnih i pomoćnih prolaza. Pri razmještaju oruđa moraju se predvidjeti slobodne površine za rukovanje i posluživanje oruđa te površine za odlaganje materijala (sirovina, poluproizvoda i gotovih proizvoda).
Radi čišćenja, podmazivanja i održavanja oruđa, moraju se osigurati odgovarajući slobodni prolazi i pristupi oruđu s onih strana gdje se ti radovi obavljaju.
Širina pristupa oruđu na kojem radnik obavlja poslove mora biti u skladu s potrebama rada i položaja tijela radnika pri obavljanju tih poslova.
Na oruđu se mora postaviti natpisna pločica s uočljivim dostupnim i trajnim natpisom i s podacima o proizvođaču, tipu, seriji, broju, godini proizvodnje te naznakama o tehničkim karakteristikama oruđa (npr. snaga, radni napon, frekvencija struje, broj okretaja, radni tlak medija i dr.), ako taj natpis ili njegov dio nije utisnut na samom oruđu.
Ako je posebnim propisima određen sadržaj podataka na natpisnoj pločici oruđa, podaci na oruđu moraju biti u skladu s tim propisima.
Ako pri rukovanju i održavanju oruđa, zbog složenosti i skrivenih opasnosti ili opasnih tvari koje se u procesu rada upotrebljavaju ili mogu nastati, postoje opasnosti za radnike, moraju se u neposrednoj blizini oruđa ili na njemu postaviti odgovarajuća trajna upozorenja i upute.
Zaštitne naprave i uređaji
Zaštitne naprave (ograde, zagrade, štitnici, poklopci, vratašca, oklopi, kape, nape, branici, naprave za protuprovalno djelovanje izradaka i dr.) jesu naprave koje moraju biti konstruirane i postavljene na oruđu tako da se onemogući ulazak ruke ili drugih dijelova tijela u opasna mjesta (zone) za vrijeme rada i da se spriječe druga štetna djelovanja izvora opasnosti.
Druga štetna djelovanja može predstavljati lom oruđa, odbacivanje radnika, prskanje, izlijevanje, požar, eksplozija, trovanje, nagrizanje, opasna zračenja te ostala štetna djelovanja.
Ako se zaštitne naprave moraju povremeno iz tehnoloških razloga skidati ili otvarati radi nadzora, ugađanja, izmjene alata, popravaka, čišćenja i dr., mora se postaviti uređaj koji će isključiti oruđe dok se zaštitna naprava ne postavi na svoje mjesto.
Pokretni dijelovi oruđa koji bi mogli ugroziti sigurnost radnika ili okolice moraju biti zagrađeni zaštitnim ogradama ili zatvoreni oklopima, štitnicima, kućištem ili na drugi način.
Zaštitne naprave moraju biti na siguran način pričvršćene za postolje ili drugi nepokretni dio oruđa, ili za građevinski dio objekta gdje je oruđe postavljeno. Zaštitni uređaji su, za razliku od zaštitnih naprava, konstrukcijski elementi oruđa koji služe i za rad na oruđu i za zaštitu radnika od pojedinih opasnosti.
Zaštitne naprave i uređaji moraju udovoljavati ovim uvjetima:
- moraju biti dovoljno čvrsti i otporni,
- moraju biti izrađeni od prikladnog materijala,
- moraju biti odgovarajućih dimenzija,
- ne smiju svojim položajem i izvedbom stvarati nove izvore opasnosti,
- moraju biti izvedeni tako da se ne mogu skinuti bez upotrebe alata.
Ako se radi zaštite radnika na oruđu upotrebljava uređaj za dvoručno uključivanje, moraju postojati dva aktuatora (tipkala, ručice i dr.) na koje radnik mora istovremeno djelovati dok traje opasna radna operacija.
Međusobna udaljenost aktuatora (dviju ručica, tipki, tipkala ili poluga) na uređaju za dvoručno upravljanje mora biti tolika da ih se ne može aktivirati istom rukom ni drugim dijelom tijela.
VAŽNO !! Na oruđu na kojem se radi s uređajem za dvoručno uključivanje ne smije se istodobno raditi s nožnom pedalom ili nekim drugim uređajem za uključivanje.
Zaštitne blokade zaštitni uređaji za blokiranje) su uređaji kojima se osigurava međuovisnost djelovanja zaštitnih naprava ili uređaja i oruđa odnosno njegovih dijelova.
Međuovisnost djelovanja osigurava se osobito u slučajevima kad se zahtijeva da se oruđe ili njegov dio ne može staviti u pogon dok se ne postavi ili dovede u ispravno stanje zaštitna naprava ili uređaj odnosno da se zaštitna naprava ili uređaj ne mogu skinuti dok se oruđe odnosno njegov dio ne zaustavi.
Zaštitne blokade moraju biti tako izvedene da su zaštitne naprave i zaštitni uređaji automatski u funkciji od početka nastajanja opasnosti odnosno od početka rada oruđa s opasnim tvarima.
Ovisno o vrsti oruđa, zaštitne blokade prema zaštitnim napravama i uređajima moraju osiguravati:
1) da za vrijeme opasnog gibanja odnosno rada oruđa s opasnim tvarima zaštitna naprava ili zaštitni uređaji budu sve vrijeme u radu djelotvorni;
2) da se u slučaju skidanja ili otvaranja zaštitne naprave ili zaštitnog uređaja automatski zaustavi rad oruđa;
3) da je skidanje odnosno otvaranje zaštitne naprave ili zaštitnog uređaja moguće tek kad je potpuno zaustavljeno opasno gibanje odnosno rad oruđa s opasnim tvarima i onemogućeno djelovanje preostale energije nakon isključenja oruđa.
Održavanje i servisiranje
Prije čišćenja, popravaka i dugotrajna prekida, radi servisiranja oruđa pogonjenih električnom energijom, mora se dovod električne struje isključiti na mjestu priključaka na razdjelnoj mreži, i to uređajem za rastavljanje s napajanja (rastavna sklopka, rastavljač, prekidač ili utikač).
Uređaj za rastavljanje s napajanja može biti opremljen uređajem kojim ga je moguće blokirati kad je u položaju "isključen" (primjerice s pomoću lokota ili na drugi način) ili će se zatvoriti u kućište ili drugi zatvoreni prostor ključem ili alatom, ili pokraj njega ili na njega postaviti pločica s natpisom "Ne uključuj - obavlja se popravak".
Održavati, popravljati i podešavati oruđe može samo stručna i ovlaštena osoba, pridržavajući se tehničkih uputa proizvođača oruđa. Radnik koji radi na održavanju, popravku i podešavanju oruđa ne smije proizvoljno mijenjati dijelove oruđa, mijenjajući mu tako svojstva i funkciju. Karakteristike oruđa može mijenjati samo stručna i za to ovlaštena osoba, na temelju odgovarajuće tehničke dokumentacije.
Ručni alat
Ručni alat s električnom i drugom pogonskom energijom (bušilice, brusilice, pile, noževi, blanjalice, pervibratori, prskalice, motorne pile, škare za lim, čekići i dr.) mora biti konstruiran i izveden tako da rad s njim ne zahtijeva posebno veliki fizički napor niti da predstavlja opasnost za život i zdravlje radnika koji njime rukuje.
Ovisno o karakteristikama, na alatu se mora nalaziti natpisna pločica s uočljivim i trajnim natpisom o osnovnim tehničkim podacima (snaga motora, karakteristike električne struje, tlak kod pneumatskoga ili hidrauličnog pogona, broj okreta ili udara u minuti i dr.), ako taj natpis nije utisnut na alatu.
Autor teksta, Jere Gašperov, dipl. ing.
SVE MANJE LEDA OKO ARTIKA
Globalno otopljavanje
Naučnici vjeruju da je veza između leda koji ljeti nestaje oko Severnog pola i hladnije zime u sjeveroistočnim djelovima SAD i Evrope, stvarna i da će se njeni efekti tek osjetiti.Manje leda u moru ljeti znači da se Sjeverni ledeni okean više zagrijava.On potom oslobađa taj višak toplote u atmosferu,tokom zime.Ovo oslobađanje remeti tipične atmosferske uslove i utiče na to kako se ponašaju vodene struje.Ukupni rezultat je veća mogućnost za neobično hladne zime ili povremeno neobično tople zime, tvrdi naučnik Čarls Grin, sa Univerziteta Kornel.
Svake zime se preko Sjevernog ledenog okeana formira ledeni pokrivač.Svakog ljeta se jedan njegov dio otopi ili odlomi i odnese ga vodena struja.Ledeni pokrivač je na minimumu svakog septembra, a potom počinje ponovo rasti.Minimalna površina ovog pokrivača iznosila je oko 6 miliona km²,od 1979 do 2000 godine.Gubici su od tada sve veći i veći, očigledno zbog globalnog zagrijavnja, i pali su na oko 5 miliona km², 2007 godine.Od tada je minimalna površina ledenog pokrivača padala drastično i svela se na samo 3,4 milona km², 16.septembra 2012 godine.
SKELE OPŠTE NAMJENE
Kada se postavljaju skele mora se voditi računa:
- Da ih podižu,mjenjaju ili demontiraju radnici osposobljeni za taj posao;
- Da na javnim mjestima ljudi koji prolaze ne budu ugroženi postavljenjem ili korištenjem skele;
- Da radnici koji montiraju skele razumiju za šta će one biti upotrebljene;
- Da se tačno zna koliki teret skela može da izdrži.Nikad ne pretovarati skelu;
- Da bude propisno pričvršćena(mjenjanje skele i uklanjanje vezivnih spona,ploča i zaštitne ograde i držača treba da obavi obučeni radnik)
- Da radne platforme imaju zaštitne ograde i oslonac za noge,da su dovoljno široke da posao može da se obavi,da ploče imaju dobar oslonac i da previše ne vise ( najmanje tri oslonca na razdaljini ne većoj od 1,5 metara)
- Da postoje stepenice ili merdevine za bezbjedan pristup između svakog nivoa;
- Da se inspekcija skele obavlja bar jednom nedeljno ili uvjek posle značajnije izmjene na njima ili posle jako lošeg vremena;
- Da lice koje obavlja inspekciju u potpunosti zna sve o bezbjednosti skele i da sačini zapisnik;
- Ako se počinje rad na skele koja je iznajmljena,ne počinjati radove dok se ne provjere sve navedene stavke ( uključujući i dokumentaciju o inspekciji )
RADOVI NA KROVU
Kada se radi na krovu,mora se posebna pažnja obratiti na sledeća pitanja:
- Da se uvjek utvrdi da li je krov lomljiv ili napukao ili sadrži lako lomljiv materijal. ( Propadanje kroz krov je jedan od čestih uzroka fatalnih nesreća)
- Da se ima bezbjedan pristup krovu i silaženju sa krova, na primjer pomoću skele;
- Da koristite zaštitu ivica na otvorenom krovu-strehi da bi se sprečila eventualna skliznuća ljudi ili materijala;
- Da se pokriju otvori i lomljivi materijali kao što je krovno osvjetljenje ili da se postave ograde oko njih;
- Da se imaju bezbjedna sredstva za kretanje po krovu.Na kosim krovovima potrebne su namjenske krovne merdevine.Ne koristiti merdevine na principu „ uradi sam“ , jer su često uzrok nesreća;
- Ne hodati duž linije spoja krova iznad krovnih greda ili duž krhke krovne ivice;
- Postaviti vidljive znake upozorenja kako bi se izbjeglo da neko stupi na krhku površinu;
- Obezbjediti siguran način dopremanja materijala na krov;
- Nikad ne bacati materijal,stari crijep,pločice i sl., sa krova ili skele, jer može nekoga da povredi.Koristiti ugrađene kose odvode za šut ili ga spuštati u kontejnerima ili korpama.